Izjave i odluke Druge biskupijske sinode, Đakovo, 2008.
br. 423-438 (i 439-446)
Sakrament potvrde
423 Duh Sveti, koji svakog
krštenika po sakramentu krsta ucijepljuje u Kristovo pashalno otajstvo te ga
dovodi do prihvaćanja vjere Crkve i do sudjelovanja u crkvenom životu, po
sakramentu potvrde na njega izlijeva svoje posebne darove te ga čini dionikom
svoga djelovanja i jedinstvenog poslanja Crkve u svijetu. Po sakramentu potvrde
svaki se krštenik poistovjećuje s Kristom raspetim i uskrslim i sa zajednicom
Crkve.
Slavlje sakramenta potvrde je, stoga, događaj u
životu krštenika u kojemu on potvrđuje svoju krsnu opredijeljenost za Isusa
Krista, prihvaćanje njegova sustava vrijednosti te proročku, svećeničku i
kraljevsku službu, što ju je Crkva po izlijevanju Duha Svetoga na pedesetnicu
primila od Krista. Duh Sveti u sakramentu potvrde na svoje pomazanike izlijeva
darove po kojima ih osposobljava za dioništvo u duhovskom poslanju Crkve u
svijetu.
No, i bez obzira na promjenu redoslijeda podjele
sakramenata kršćanske inicijacije, tj. potvrde i euharistije, cilj i vrhunac
katekumenalnog procesa je euharistijsko zajedništvo. Ono je znak kršćanske
zrelosti, izvor i vrhunac crkvenog života, središte mistagogije i istodobno
hrana koja daje snagu za svjedočenje i suodgovorno sudjelovanje u poslanju
Crkve, u skladu s primljenim darovima Duha u sakramentu potvrde.
424 Krštenje, potvrda i euharistija pripadaju
jedinstvenoj katekumenalnoj cjelini kršćanske inicijacije. Na kraju
katekumenalnog puta postaje se Krist-jan (kršćanin), ud Kristova otajstvenog
tijela, tj. Crkve, kojoj je glava Krist. Ukoliko Crkva dijeli pojedine
sakramente kršćanske inicijacije izvan jasno vidljive i prisutne cjeline te
cilja katekumenalnoga hoda onima koji zasebno traže pojedini od triju
sakramenata kršćanske inicijacije, bez katehizacije uklopljene u katekumenat i
cjelovito pastoralno djelovanje Crkve, bez aktivnog udjela crkvene zajednice u
koju sakramenti inicijacije uvode, te bez stvarnog dioništva i konkretne
integracije u zajednicu Crkve i njezino poslanje, onda sakramenti kršćanske
inicijacije ostaju samo obredno-religiozni čini po kojima se ne postiže željeni
cilj. Ostaje se u skupini crkveno i vjerski »rubnih kršćana«, samo djelomično
identificiranih s Crkvom kojoj pripadaju. Takvi kršćani zadržavaju selektivan
pristup životu Crkve, sadržajima njezina učenja i ljestvici vrednota, te tek
povremeno (želeći obilježiti tzv. »snažne trenutke« života) traže kontakt s
Crkvom i svećenikom. Njega pak u takvim okolnostima često promatraju kao
crkvenog službenika, koji pruža religiozne usluge, što se često pokazuje kao
izvor frustracija kako za prezbitere, tako i za te crkveno i vjerski »rubne
kršćane«.
425 Pastoral krizmanika. Iz gore
rečenoga proizlazi da u pastoralu krizmanika i krizmaničkih skupina središnje
mjesto moraju imati euharistijsko liturgijsko slavlje te kateheza, koja u
okviru katekumenalnoga hoda integrira u crkvenu zajednicu te oduševljava i
hrabri za suodgovornost u njezinu životu i poslanju. Tu se naziru i bitni
elementi pastorala krizmanika:
a.
produbljenje osobnog zajedništva s Kristom raspetim i uskrslim kroz vjerničko
poistovjećenje s njim i s njegovom ljestvicom vrednota i to kroz redovito
sudjelovanje u slavlju euharistije, kroz molitvu te kroz kršćanski odgoj i
katehezu koji snaže, potiču i ohrabruju za potpuno suobličenje njemu;
b. upoznavanje i postupno
osobno poistovjećenje sa zajednicom Crkve te s proročkim, kraljevskim i svećeničkim
poslanjem u svijetu što ga je Crkva primila od Krista po izlijevanju Duha
Svetoga na blagdan Pedesetnice;
c. mistagoško poniranje u
primljena sakramentalna otajstva te darove Duha Svetoga, po čemu kršćanin postaje
nerazdruživo sjedinjen s Kristom i njegovim otajstvenim tijelom te njegovim
svjedokom i dionikom trostrukog poslanja primljenog od Krista. To mistagoško
poniranje uključuje i prepoznavanje vlastitih karizmi, primljenih po sakramentu
potvrde za potrebe Crkve, te otkrivanje vlastite službe u Crkvi. Ta služba tako
postaje odgovorom na Kristov poziv i ostvarenjem njegova poziva, za svijet, u
krilu Crkve.[1]
426 Etape u
pastoralu krizmanika. Sadržaji pastorala krizmanika nameću i dvije bitne, međusobno povezane etape vezane uz
sakrament potvrde:
a. etapa priprave na slavlje
sakramenta potvrde kroz produbljenje osobnog zajedništva s Kristom te kroz
upoznavanje s proročkim, kraljevskim i svećeničkim poslanjem Crkve u svijetu;
b. etapa mistagoškog
produbljenja milosti primljene u sakramentima, otkrivanja vlastitih milosnih
darova primljenih u sakramentu potvrde te ostvarenje konkretnog Božjeg poziva i
službe koju Bog povjerava pojedinom krizmaniku u zajednici Crkve.
427 Dob primatelja sakramenta potvrde.
Uzimajući u obzir cjelokupnu sinodsku raspravu i sve crkvene i društvene
okolnosti u kojima žive, odrastaju i sazrijevaju djeca i mladi, različita
postojeća iskustva koja postoje u našoj mjesnoj Crkvi i u drugim biskupijama na
području naše Domovine i izvan nje, već ionako promijenjeni redoslijed primanja
sakramenata kršćanske inicijacije (potvrde i euharistije) u Katoličkoj Crkvi
latinskog obreda, te svjesni praktičnih poteškoća koja će se pojaviti osobito u
organiziranju župne kateheze za krizmanike, ali i drugih, ipak donosimo odluku
da se sakrament potvrde ubuduće u načelu podjeljuje mladima u životnoj dobi od
šesnaest do osamnaest godina, odnosno u srednjoj školi (poglavito na završetku drugog ili u trećem razredu srednje škole).
Takva praksa već postoji u nekim župama Đakovačke i Srijemske biskupije, a tamo
gdje još nije uvedena neka svećenici pastoralnom razboritošću idu prema
uvođenju takve prakse i ostvarenju ove odluke.
428 Trajanje i sadržaji župne kateheze
krizmanika. Župna kateheza krizmaničke skupine neka u pravilu traje tri
godine, od kojih će prve dvije biti pripravna etapa, a treća godina mistagoška
etapa. Mistagoška etapa po svojoj se naravi nužno nastavlja kroz redovito
pastoralno djelovanje te katehezu mladih i odraslih. Pripravno i mistagoško
razdoblje čine jednu nedjeljivu cjelinu u pastoralu krizmanika.
Važnost mistagogije poslije slavlja sakramenta
potvrde, koja je u dosadašnjem pastoralu krizmanika bila zanemarena, te obnova
katekumenalne dimenzije u pastoralu sakramenata kršćanske inicijacije,
zahtijevaju da se kandidatima za krizmu već kod samog primanja u krizmaničku
skupinu te kroz čitavo razdoblje priprave naglašava da je mistagoška godina
nedjeljiv i neizostavan dio krizmanog slavlja.
Uključivanje u krizmaničku skupinu zahtijeva
redovito pohađanje školskog vjeronauka i župne kateheze te sudjelovanje u
nedjeljnoj euharistiji. Ukoliko se netko udaljio od župne kateheze poslije prve
pričesti poželjno je da prije uključivanja u krizmaničku skupinu barem godinu
dana redovito polazi župnu katehezu ili aktivno sudjeluje u radu neke druge
župne skupine.
Pripadnost krizmaničkoj skupini uključuje i redovito
sudjelovanje na nedjeljnom euharistijskom slavlju.
429 Pripravno razdoblje. Pripravno razdoblje načelno traje
dvije godine. Neka se ono usredotoči na produbljenje osobnog zajedništva
kandidata za krizmu s Isusom Kristom i na vjerničko poistovjećenje s njim i s
njegovom ljestvicom vrednota kroz redovito sudjelovanje u slavlju euharistije,
kroz molitvu te kroz različite katehetske sadržaje. U tom će smislu osobitu
vrijednost imati model tzv. »katehetskog slavlja« te organiziranje prikladnih
liturgijskih slavlja (kao što je npr. primanje među kandidate za krizmu),
pokorničkih bogoslužja, duhovnih obnova, trodnevnica i devetnica, hodočašća te
drugih molitvenih slavlja.
Drugi bitni sadržaj pripravnog razdoblja na krizmu
treba biti upoznavanje te postupno osobno poistovjećenje sa zajednicom Crkve i
s proročkim, kraljevskim i svećeničkim poslanjem Isusa Krista, povjerenog Crkvi
po izlijevanju Duha Svetoga na blagdan Pedesetnice. Jedan dio katehetskih
susreta, sadržajno posvećen trostrukom (proročkom, kraljevskom i svećeničkom)
poslanju Crkve, neka kandidatima omogući i praktično upoznavanje s različitim
službama, oblicima i područjima kršćanskog angažmana kroz koje su odrasli
vjernici u župi (te u dekanatu i u biskupiji) kao i njihovi roditelji već
uključeni u ostvarenje toga trostrukog poslanja. Neka se u pripravu krizmanika
uključi svakako i njihove roditelje te obitelji tako što će im oni još
naglašenije pružiti iskustvo vjere, obiteljske molitve, obiteljskog
sudjelovanja u nedjeljnoj euharistiji, primjer sakramentalnog života, svjedočki
primjer kršćanskog angažmana u župnoj zajednici i u društvenom životu, vjerski
razgovor u obitelji i osobno svjedočanstvo o različitim etičkim i moralnim
pitanjima, o vlastitom nadvladavanju vjerskih sumnji i dvojbi, kriznih
trenutaka u životu itd.
Osobitu pozornost u pripravnom razdoblju treba
svakako posvetiti samom sakramentu potvrde te duhovnoj pripravi na samo
liturgijsko slavlje sakramenta potvrde.
To je prigoda da se obnove i upotpune i svi osnovni
sadržaji kršćanske vjere, bogatstvo liturgijsko-molitvenog života te obnovi
poznavanje vjeronaučnih sadržaja kršćanske vjere.
Duhovna priprava neka nipošto ne ostane sužena samo
na trodnevnicu neposredno prije samog slavlja sakramenta potvrde.
430 Pastoralni rad s roditeljima i kumovima
krizmanika. Župna kateheza djece i mladih koji se pripremaju na
sakramente kršćanske inicijacije, treba biti popraćena i intenzivnijom
katehezom roditelja i obitelji te kumova.
Katehetski sadržaji susreta s roditeljima krizmanika
neka svakako obuhvate teme s područja bračne i obiteljske duhovnosti,
eklezijalnost i važnost svjedočke dimenzije roditeljske službe, teme s područja
obiteljskog odgoja adolescenata i mladih, suodgovornost vjernika laika za život
i poslanje Crkve, ulogu roditelja u pripravi na slavlje sakramenta potvrde i
pripravu krizmanika na slavlje sakramenta potvrde kroz obiteljski vjerski
život, narav obiteljskog slavlja vezanog uz sakrament potvrde i sl.
Roditelje i ostale članove obitelji te kumove valja
poticati na redoviti sakramentalni život, a posebno ih je potrebno oraspoložiti
i po sakramentu pomirenja pripraviti na sudjelovanje u euharistijskom
zajedništvu na krizmanom slavlju.
431 Kumovi. Crkva preporučuje da
krizmanik za krizmanog kuma uzme svoga krsnog kuma, kako bi se i time bolje
izrazila veza između dvaju sakramenata: krsta i potvrde[2]. Neka prezbiteri, župni
katehete i drugi suradnici u pastoralu sakramenta potvrde poučavaju krizmanike,
roditelje i župnu zajednicu o razlozima takve smjernice te neka nastoje da se
ona kad god je moguće i poštuje.
432 Susret krizmatelja s krizmanicima.
Susretu krizmatelja s krizmanicima treba pristupati kao radosnom susretu
zajedništva braće u vjeri. Župnik i oni koji sudjeluju u pripravi krizmanika,
neka nastoje, zajedno s krizmanicima, taj susret pripremiti tako da do izražaja
dođu sadržaji i metodologija prethodnih katehetskih susreta, temeljni naglasci
njihove priprave na sakrament potvrde, nastojanja konkretne katehetske skupine
u produbljenju osobnog iskustva vjere i u vidu rasta u kršćanskoj suodgovornosti
kroz prepoznavanje vlastite službe unutar trostrukog poslanja Krista i Crkve u
svijetu. Taj susret nije i ne treba biti poglavito provjera vjerskoga znanja,
iako dio susreta uvijek može imati i tu dimenziju. Na tom susretu trebaju biti
prisutni župnik, župni kateheta te stalni suradnici u katehezi konkretne
katehetske skupine. Preporučuje se da na susretu budu prisutni i barem neki od
njihovih školskih vjeroučitelja.
Nije potrebno da susret bude što bliže krizmanom
slavlju, nego se on može dogovoriti u bilo koje vrijeme, i po nekoliko mjeseci
prije samoga krizmanog slavlja. Osim susreta s krizmanicima može se dogovoriti
i zaseban susret s roditeljima i kumovima.
Dolazak biskupa u župu na susret s krizmanicima,
može se iskoristiti i kao prigoda za zaseban susret sa župnim katehetama i
suradnicima u župnoj katehezi te sa školskim vjeroučiteljima.
433 Slavlje sakramenta potvrde. Povlašteno
vrijeme za krizmano slavlje je uskrsno razdoblje. No, zbog velikog broja
krizmanih slavlja u tom razdoblju, te zbog krizmanika kojima je treći razred
srednje škole završni, župnicima se preporučuje da krizmana slavlja planiraju i
u razdoblju »kroz godinu« (osobito od rujna do svetkovine Krista Kralja), što
će olakšati da biskup osobno dođe na što veći broj krizmanih slavlja. Korizma nije pogodno liturgijsko vrijeme za slavlje
sakramenta potvrde.
Slavlje krizme odražava
cjelokupnu katehetsku, duhovnu i liturgijsku pripravu na sakrament potvrde. Ono
je odraz zrelosti samih krizmanika, njihovih roditelja i cijele župne zajednice.
Ono je istodobno i slika stanja liturgijskih službi te liturgijske kulture i
samog prezbitera. Stoga župni suradnici trebaju nastojati oko dobre priprave
liturgije krizmanog slavlja, uključujući osobito krizmanike, njihove roditelje
i kumove.
Zbog tako važne eklezijalne
dimenzije sakramenta potvrde u krizmanom slavlju trebala bi sudjelovati i
čitava župna zajednica ili barem jedan njezin dio, a osobito vjeroučitelji i
katehete, članovi župnih vijeća te župni suradnici koji su na bilo koji način bili
uključeni u pripravu kroz katehetska okupljanja krizmanika i njihovih
roditelja.
Nikakav razlog ne može opravdati
preporuku članovima župne zajednice da zbog ograničenosti liturgijskog prostora
ili zbog sličnih razloga ne dođu na krizmano slavlje.
Župnici neka skrbe oko dostojanstva krizmanih
slavlja. Fotografiranje i snimanje neka se ostvari na prikladno diskretan način
preko jednog službenog fotografa, koji neka ne zlorabi svoj povlašteni položaj.
434 Dimenzije krizmanog slavlja u obitelji.
Sekularizirani duh i svjetovni pristup sakramentalnim slavljima što ga
susrećemo osobito kod vjerski i crkveno »rubnih« obitelji, roditelja i kumova,
te određena negativna iskustva s obiteljskim i izvanobiteljskim slavljima
sakramenta potvrde, koja ponekad graniče s kontrasvjedočanstvom, zahtijevaju da
se već od početka priprave na sakrament potvrde, kod krizmanika te njihovih
roditelja i kumova razvija svijest o bitno eklezijalnoj dimenziji krizmanog
slavlja te o svjedočkoj dimenziji svih onih koji u njemu sudjeluju. Potrebno ih
je već izdaleka usmjeravati i odgajati za što je moguće veću jednostavnost,
skromnost i doličnost u odijevanju i u obiteljskom slavlju. U tom će smislu
veliku važnost imati i preventivno djelovanje te sugestije s obzirom na izbor kumova
te s obzirom na eventualne darove. Ako kumovi uopće daju neki dar krizmanicima,
tada ti darovi ne trebaju imati materijalnu vrijednost, nego simboličko
značenje i vjersko obilježje, koje će odražavati da je u pitanju dar za krizmu.
(To mogu biti Biblija, prikladna knjiga duhovnog sadržaja, križ, CD s duhovnim
popijevkama i sl.) S obzirom na obiteljska slavlja neka se izdaleka krizmanike
i roditelje te kumove odgaja i potiče za jednostavnost obiteljskog slavlja te
za dobrotvorne akcije umjesto skupih gozbi s brojnim gostima.
435 Zahvalno molitveno slavlje. Toplo
se preporučuje da se na dan krizmanog slavlja uvečer, sutradan ili koji drugi
dan, upriliči molitveno zahvalno slavlje s krizmanicima, koje neka ima snažnu
mistagošku dimenziju te bude intonirano kao početak mistagoškoga razdoblja.
Poželjno je da u tom zahvalnom molitvenom slavlju sudjeluju i svi oni koji su
sudjelovali u pripravi krizmanika i krizmanog slavlja, roditelji i kumovi te
župna zajednica.
436 Mistagoško razdoblje. Krizmanička
skupina nastavlja s redovitim susretima i poslije slavlja sakramenta potvrde
još godinu dana. Ti su susreti mistagoškog karaktera. Sadržajno i metodološki
su usmjereni na pounutrašnjenje i produbljenje primljene sakramentalne milosti,
vlastite crkvenosti, na osobno poistovjećenje sa zajednicom Crkve i na
prepoznavanje vlastitih karizmi, na otkrivanje Božjeg poziva te na prihvaćanje
konkretne službe u crkvenoj zajednici i u evangelizacijskom poslanju Crkve u
društvu. Tek poslije mistagoške godine krizmanike će se moći potpuno prepustiti
pojedinim skupinama mladih i odraslih vjernika u župi. Poželjno je da
zajedničko mistagoško okupljanje u skupini krizmanika poslije slavlja
sakramenta potvrde za pojedinog krizmanika bude zaključeno tek onda kad se
aktivno uključi u jednu od župnih skupina te prihvati neku službu u crkvenoj
zajednici.
Kad je pojedini krizmanik i prepoznao svoj poziv od
Boga te odlučio prihvatiti konkretnu službu u poslanju Crkve, i dalje su mu
potrebni pastoralno praćenje i podrška u vjernosti i u prihvaćanju
odgovornosti, u teškoćama kršćanskog svjedočenja i u obavljanju vlastite
službe. To se ostvaruje kroz redoviti pastoralni rad s mladima, sa studentima,
s bračnim parovima i različitim skupinama odraslih vjernika.
437 Katekizam za krizmanike. Biskupijskom
katehetskom uredu se povjerava da u suradnji s Biskupijskim katehetskim vijećem
i Vijećem za pastoral mladih te Biskupijskim liturgijskim odborom i drugim
tijelima priredi katekizam ili priručnik za krizmanike. U suradnji s
Biskupijskim povjerenstvom za pastoral braka i obitelji neka domisli i priredi
građu za roditelje krizmanika. Poželjno je da se za župnike, župne katehete i
suradnike u župnoj katehezi krizmanika izradi poseban katehetski priručnik za
rad s krizmanicima, za rad s njihovim roditeljima, obiteljima i kumovima. Svaki
od tih materijala treba voditi računa o dvije nerazdružive etape pastorala
krizmanika i pastoralnog rada vezanog uz sakrament potvrde (tj. o pripravnoj te
o mistagoškoj etapi).
438
Smjernice za
pripravu krizmanog slavlja. Biskupijski liturgijski
ured neka u suradnji s Biskupijskim katehetskim uredom i Biskupijskim uredom za
pastoral braka i obitelji prirede smjernice
za pripravu liturgijskog slavlja potvrde te građu za zahvalno mistagoško
slavlje neposredno poslije krizmanog slavlja.
439 Župna kateheza krizmaničke
skupine u načelu traje tri godine, u dvije etape, koje čine jednu nedjeljivu
cjelinu:
a.
dvogodišnja etapa katehetske i
duhovne priprave na slavlje sakramenta potvrde;
b.
etapa mistagoškog produbljenja
milosti primljene po sakramentu potvrde te po ostalim sakramentima kršćanske
inicijacije, koja načelno traje godinu dana.
440 Zajedničko
okupljanje krizmanika kroz mistagoško razdoblje završava za pojedinu osobu, ako
je to ikako moguće, prihvaćanjem neke službe u župnoj zajednici, odnosno
aktivnim uključivanjem u jednu od župnih skupina za mlade i odrasle vjernike.
441 Uključivanje u
župnu krizmaničku skupinu, a samim tim i pristupanje sakramentu potvrde,
pretpostavlja i zahtijeva redovito pohađanje školskog vjeronauka.[3]
442 Sakrament potvrde se u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji u
načelu podjeljuje mladima u životnoj dobi od šesnaest do osamnaest godina, tj. u drugom ili
trećem razredu srednje škole.
443 Župna kateheza mladih koji se pripremaju na sakrament potvrde
treba biti popraćena i njihovim redovitim sudjelovanjem na nedjeljnoj
euharistiji te intenzivnijom katehezom njihovih roditelja, obitelji i kumova.
444 Već od početka
priprave na sakrament potvrde kod kandidata za krizmu, te kod njihovih
roditelja i kumova, potrebno je razvijati svijest o kršćanskoj i bitno
eklezijalnoj dimenziji krizmanog slavlja te o svjedočkoj dimenziji svih onih
koji u njemu na bilo koji način sudjeluju. Već izdaleka ih treba usmjeravati i
odgajati za što je moguće veću jednostavnost, kršćansku simboliku i značenje
samog krizmanog slavlja, doličnost odjeće, skromnost obiteljskog slavlja i
eventualnih darova kumova krizmanicima te za dimenziju dobrotvornosti umjesto
nepotrebnih i nepriličnih troškova.
445 Tijekom priprave krizmanika na sakrament potvrde potrebno je
prirediti susret krizmanika s biskupom, odnosno od njega određenim
ovlaštenikom. Na susretu biskupa ili njegova ovlaštenika s krizmanicima trebaju
biti prisutni župnik, župni kateheta te stalni suradnici u katehezi konkretne
katehetske skupine. Preporučuje se da na susretu budu prisutni i barem neki od
njihovih školskih vjeroučitelja.
446 Povlašteno vrijeme za slavlje sakramenta potvrde je uskrsno
razdoblje. Krizmano slavlje može se planirati i u liturgijskom vremenu »kroz
godinu«, osobito od rujna do svetkovine Krista Kralja. Korizma nije pogodno
liturgijsko vrijeme za slavlje sakramenta potvrde.
447 Biskupijskom katehetskom uredu se povjerava da u suradnji s
drugim biskupijskim pastoralnim tijelima priredi katekizam ili priručnik za
krizmanike, odnosno drugu građu za pastoral sakramenta potvrde.
[1] Usp.
ZKP, kan. 208.
[2] Usp.
ZKP, kan. 893, § 2; Rimski pontifikal
obnovljen odlukom svetog općeg sabora Drugog vatikanskog, proglašen vlašću pape
Pavla VI. Red potvrde, KS, Zagreb 1998., br. 5.
[3] Usp.
Poruka hrvatskih biskupa o vjeronauku u školi i župnoj katehezi od 15.
lipnja 2000., br. 4 (VĐSB 128 /2000/ 7-8, str. 511).
ŽUPA ROĐENJA SVETOG IVANA KRSTITELJA - 31404 VLADISLAVCI
Kr. Tomislava 135
Ž.r. HR 5423000091100209438
Tel/fax 031 391 333
E–pošta: zupavladislavci@gmail.com
Radnim danom: ljeti u 18.30 zimi u 17.30 sati
Nedjeljom: u Hrastinu u 8.30 sati, u Dopsinu u 10.oo sati i u Vladislavcima u 11.oo sati
Subotom: Paulin dvor po dogovoru
Radno vrijeme:
Uredovno vrijeme Svaki radni dan od 8 do 11 sati Ili prije i poslije sv. Mise.
Za bolesnike i hitne slučajeve u svako vrijeme.
Broj mobitela imate na oglasnim pločama.
Copyright © 2021 Župa Vladislavci. Sva prava pridržana. Izrada Inventor d.o.o.